Glazba u poslovnom prostoru u Hrvatskoj: dozvole i naknade

Dostupno na internetu ne znači dopušteno

Glazba koju slušate na servisu za streaming ili na video platformi, kao i glazba s kupljenog CD-a ili preuzete datoteke, namijenjena je osobnom slušanju. Pretplatom ili kupnjom stječete pravo da glazbu slušate privatno, a ne da je puštate gostima ili kupcima.

Uvjeti korištenja velikih servisa to izričito navode. Spotify, primjerice, korisniku daje dozvolu za „osobnu, nekomercijalnu upotrebu“ servisa i sadržaja. Puštanje takve glazbe u poslovnom prostoru izlazi iz okvira te dozvole.

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima pod javnošću podrazumijeva veći broj osoba izvan uobičajenog užeg kruga obitelji i osobnih poznanika (čl. 5. st. 3.). Gosti kafića, kupci u trgovini ili članovi teretane u pravilu su upravo takva javnost, a za svako priopćavanje djela javnosti potrebno je pribaviti odobrenje (čl. 36. st. 1.).

Što propisuje zakon

Temeljni propis je Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (Narodne novine 111/21), na snazi od listopada 2021. Za poslovne prostore najvažnije su sljedeće odredbe:

• Pravo priopćavanja javnosti (čl. 36.): autor ima isključivo pravo priopćavanja djela javnosti na svaki način, žicom ili bežičnim putem.
• Javno priopćavanje fiksiranog djela (čl. 40.): obuhvaća puštanje snimljene glazbe s nosača zvuka, iz datoteke ili sa servisa.
• Javno priopćavanje emitiranja (čl. 47.): odnosi se na radio i televiziju koji se puštaju u prostoru otvorenom za goste.
• Zahtjev prije korištenja (čl. 233.): korisnik je dužan zatražiti odobrenje prije nego što počne koristiti zaštićenu glazbu, a organizacija mu mora odgovoriti u primjerenom roku.

Prava se u praksi ostvaruju preko organizacija za kolektivno ostvarivanje prava. Za tu djelatnost potrebno je odobrenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, koji za pojedinu vrstu prava i kategoriju nositelja prava može ovlastiti samo jednu organizaciju (čl. 224.). Zavod vodi evidenciju ovlaštenih organizacija i nad njima provodi inspekcijski nadzor (čl. 266. i 267.), a upravni nadzor nad provedbom zakona obavlja nadležno ministarstvo (čl. 295.). U sporovima o tarifama mišljenje daje Vijeće stručnjaka za naknade (čl. 235.).

Dvije vrste prava, tri organizacije

Kad u objektu puštate snimljenu glazbu, koristite dvije skupine prava:

• Autorsko pravo pripada skladateljima, tekstopiscima i glazbenim nakladnicima. Njih zastupa organizacija autora glazbenih djela.
• Srodna prava pripadaju umjetnicima izvođačima, odnosno pjevačima i glazbenicima, te proizvođačima fonograma. Izvođači i proizvođači fonograma imaju svaki svoju organizaciju.

Za snimljenu glazbu u Hrvatskoj su stoga relevantne tri organizacije. Za fonograme izdane u komercijalne svrhe zakon predviđa jedinstvenu primjerenu naknadu za priopćavanje javnosti, koja se sastoji od pojedinačnih naknada izvođača i proizvođača fonograma (čl. 136. st. 2.). Pravo proizvođača na udio u toj naknadi ostvaruje se obvezno kolektivno (čl. 142. st. 1.).

U praksi se odobrenje i naplata za sva tri prava često obavljaju preko jedne organizacije, na temelju ugovora o poslovnoj suradnji među organizacijama. Na odobrenju ili računu provjerite koja su prava obuhvaćena: autorska prava, prava izvođača i prava proizvođača fonograma obračunavaju se kao zasebne stavke.

O čemu ovisi visina naknade

Zakon ne propisuje iznose, nego načela. Naknada mora biti primjerena, a tarife razumne s obzirom na tržišnu vrijednost prava te narav i opseg korištenja (čl. 240.). Kad glazba nije nužna za poslovanje, nego ga čini ugodnijim, kao što je glazba u pozadini, cijena se u pravilu određuje u paušalnom iznosu za stalno ili povremeno korištenje.

Pri određivanju paušala zakon navodi osobito:

• vrstu korištenja te mjesto i zemljopisno područje korištenja;
• kategoriju i veličinu prostora;
• trajanje i broj korištenja;
• razlike u razini cijena u poslovanju korisnika.

U sudskim predmetima o ugostiteljskim objektima naknada je obračunavana prema vrsti objekta, kapacitetu, radnom vremenu i broju stanovnika mjesta u kojem objekt posluje. Tarife se utvrđuju pregovorima s korisnikom ili s komorom, odnosno udrugom korisnika, i objavljuju se na internetskim stranicama organizacija (čl. 235. i 250.). Tarife koje su vrijedile kad je zakon stupio na snagu ostale su na snazi (čl. 309.) i mogu se mijenjati, pa uvijek provjerite važeću verziju. Na Vaš zahtjev organizacija Vam mora priopćiti kriterije prema kojima je izračunala naknadu (čl. 240. st. 3.).

Ovisno o tome što puštate, snimljenu glazbu, radio, televiziju ili glazbu uživo, primjenjuju se različite tarifne stavke, a naknade za autore, izvođače i proizvođače fonograma iskazuju se zasebno. Korisnik je dužan organizaciji dostaviti podatke potrebne za obračun (čl. 234. i 243.); ako to odbije, organizacija naknadu može odrediti sama (čl. 240. st. 13.).

Posljedice korištenja bez odobrenja

Puštanje zaštićene glazbe bez odobrenja može dovesti do građanskog, prekršajnog, a u težim slučajevima i kaznenog postupka.

Građanskopravni zahtjevi

• Nositelj prava ili organizacija može zahtijevati prestanak povrede, naknadu štete i plaćanje naknade za neovlašteno korištenje (čl. 273.).
• Za neovlašteno korištenje može se tražiti cijena uobičajena za tu vrstu korištenja ili cijena iz tarife (čl. 281. st. 1.).
• Kad se pravo koje se ostvaruje kolektivno koristi bez ugovora ili odobrenja, smatra se da je povrijeđeno (čl. 281. st. 2.), a organizacija ne mora dokazivati povredu prava svakog pojedinog nositelja (čl. 275. st. 2.).
• Ako je povreda počinjena namjerno ili krajnjom nepažnjom, nositelj prava može zahtijevati penal u dvostrukom iznosu ugovorene, odnosno uobičajene naknade. Pritom se ne može dokazivati da šteta nije nastala, a ako je stvarna šteta veća, može se tražiti razlika (čl. 286.).

U objavljenim presudama trgovački sudovi ugostiteljima su nalagali plaćanje zaostalih naknada sa zateznim kamatama i troškovima postupka te zabranjivali daljnje priopćavanje glazbe bez odobrenja.

Prekršajna odgovornost

Priopćavanje autorskog djela javnosti bez odobrenja propisano je kao prekršaj (čl. 296.), za koji se novčanom kaznom kažnjavaju pravna osoba, odgovorna osoba u pravnoj osobi i obrtnik. U objavljenim presudama prekršajnih sudova postupak je pokretala organizacija nakon obilaska objekta, pri kojem je utvrđeno da se glazba pušta preko radija ili zvučnika.

Kaznena odgovornost

Kazneni zakon u glavi o kaznenim djelima protiv intelektualnog vlasništva (čl. 285. i 286.) propisuje kaznena djela za teže povrede autorskog i srodnih prava.

Kako radi katalog s izravnom licencijom

Uz repertoar organizacija postoje i katalozi s izravnom licencijom. Glazbu u tom slučaju stvara ili stječe sam pružatelj usluge, a odobrenje za njezino puštanje u poslovnom prostoru daje izravno, u okviru pretplate.

Takva licencija pokriva samo glazbu iz kataloga tog pružatelja. Ne pokriva:

• radio i televiziju koji se puštaju u objektu;
• glazbu uživo, DJ nastupe i događanja;
• vlastite playliste, osobne račune na servisima za streaming i nosače zvuka.

Dvije zakonske odredbe važne su i kod izravne licencije:

• Predmnijeva zastupanja. Za ovlaštenu organizaciju predmnijeva se da ima punomoć za sve domaće i strane nositelje prava za koje je ovlaštena, osim za one koji su je izričito u pisanom obliku obavijestili da to ne žele (čl. 224. st. 6.). Organizacija Vas na zahtjev mora obavijestiti o nositeljima prava čija prava ne ostvaruje (čl. 224. st. 9.).
• Jedinstvena naknada za fonograme. Za fonograme izdane u komercijalne svrhe zakon predviđa jedinstvenu primjerenu naknadu izvođačima i proizvođačima, a udio proizvođača ostvaruje se obvezno kolektivno (čl. 136. st. 2. i čl. 142. st. 1.). Kako se ta odredba primjenjuje na pojedini katalog, pitanje je koje vrijedi postaviti svakom pružatelju glazbe, pa tako i nama.

Zato je važno da licencijski dokument čuvate u objektu i da iz njega bude jasno koji katalog, koji prostor i koje razdoblje obuhvaća. Pri obilasku objekta dokument pokazuje odakle dolazi glazba koja se pušta.

Mublic: glazba i licencija u jednoj pretplati

Mublic je usluga glazbe u pozadini za kafiće, restorane, trgovine, hotele i teretane. Katalog je proizvela tvrtka Mublic i ne nalazi se u repertoaru nijedne organizacije za kolektivno ostvarivanje prava. Licencija za puštanje u poslovnom prostoru uključena je u pretplatu.

• Atmosfera prema djelatnosti i dobu dana: program se prilagođava vrsti objekta i mijenja se tijekom dana.
• Zasebne zone: svaka zona, primjerice salon ili terasa, ima vlastiti player i vlastiti program.
• Rad bez interneta: ako veza nakratko padne, reprodukcija se nastavlja s unaprijed preuzetim skladbama.
• Licencijski dokument s QR kodom: uz plaćenu pretplatu za svaki se objekt izdaje licencijski dokument koji se može provjeriti skeniranjem QR koda.
• Obavijesti u prostoru: kratke najave za goste i kupce mogu se uklopiti u program.

Licencija obuhvaća isključivo Mublic katalog. Ako se u objektu pušta radio, televizija, glazba uživo ili neki drugi servis, to nije obuhvaćeno Mublic licencijom.

Uslugu možete isprobati sedam dana bez unosa kartice u probnom razdoblju. Probno razdoblje služi upoznavanju usluge i ne uključuje licencijski dokument; dokument se izdaje uz plaćenu pretplatu. Paketi su opisani na stranici Cijene, a pretplatu možete započeti ovdje.